Masovni otkazi zahvatili su i domaće i međunarodne firme. Bilo da su uzrok ekonomske prilike, geopolitičke problematike ili loša poslovna godina — jedno ostaje isto: u izazovnim vremenima moraš znati svoja radnička prava.

Je li firma u sudskom registru?

Bez obzira radiš li za domaću ili međunarodnu kompaniju, ako je na tvom ugovoru o radu naznačena pravna osoba registrirana u hrvatskom sudskom registru — na tvoj radni odnos primjenjuje se hrvatsko radno pravo.

Provjeru možeš napraviti unosom OIB-a poslodavca na: sudreg.pravosudje.hr.

Masovni otkazi u firmi, što sad?

A redom to su:

• Informiraj se o svojim pravima: Zakon o radu, Pravilnik o radu, Ugovor o radu, Kolektivni ugovor (ako postoji).

• Ništa ne potpisuj bez pravnika: imaš pravo konzultirati odvjetnika i nitko te ne može prisiliti da se “odmah potpišeš”.

• Sve traži napismeno: pisani trag je ključan u slučaju spora. Sve što je izgovoreno teže se dokazuje u slučaju sudskog postupka, pisani dokument, mail, WhatsApp poruka imaju veću pravnu težinu.

• Uvijek možeš reći “NE”: pritisak nije pravno valjan argument, nitko te ne može prisiliti da pristaneš na nešto što ne želiš.

Kako ti poslodavac može raskinuti radni odnos?

1. Sporazumni raskid ugovora o radu

Najčešći način na koji će poslodavac pokušati “dati otkaz”, iako to pravno — nije otkaz.

Sporazumni raskih ugovora je dogovor dviju strana o:

• datumu prestanka rada,
• otkaznom roku (ako ga dogovorite),
• eventualnom izlaznom bonusu.

Loši primjeri iz prakse: kako poslodavci iskorištavaju neznanje zaposlenika

• Primjer 1: radniku 5 godina u firmi, uručen je“ izvanredni otkaz” zbog njegovog lošeg prodajnog rezultata, ali firmam mu daje dva mjeseca otkaznog roka bez obveze dolaska na posao — iz neznanja potpisao sporazumni raskid te time izgubilo dio otpremnine i naknadu s burze.
• Primjer 2: Na prvom radnom mjestu, mlada radnica trebala je dobiti poslovno uvjetovani otkaz (tehnološki višak) zbog smanjenja prihoda poduzeća. Netko iz firme joj je rekao da potpiše sporazumni raskid jer je “dobila otkaz”, pa je, ne znajući svoja prava, potpisala i time izgubila otpremninu i naknadu s burze.

Kod sporazumnih raskida je bitno znati:

• Sve je predmet dogovora.
• Ne postoji rok u kojem “moraš odlučiti”.
• Imaš pravo konzultirati odvjetnika da saznaš koja su tvoja prava.
• Bez obzira na pritisak — sporazum potpisuješ samo ako to želiš.

2. Redoviti otkaz: Poslovno uvjetovani otkaz (tehnološki višak)

Ako firma provodi restrukturiranje, rezanje troškova ili ukidanje radnih mjesta, dobit ćeš poslovno uvjetovani otkaz.

Ukoliko si zaposlen u kompaniji više od dvije godine po Zakonu ti pripada:

• otkazni rok (čl. 122. ZOR-a)
• otpremnina (čl. 126. ZOR-a)
• naknada s HZZZ-a nakon isteka otkaznog roka

Iznos otpremnine može biti viši ako je definiran kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.

Sporazumni raskid s bonusom — na što paziti?

Poslodavci ponekad nude sporazumni raskid uz “bonus” kako bi izbjegli rizik tužbi ili plaćanje više zakonske otpremnine. Zato je kod restrukturiranja ključno da uvijek izračunaš i usporediš obje opcije: što bi dobio/la kod poslovno uvjetovanog otkaza i što dobivaš potpisivanjem sporazumnog raskida.

Vrlo često se ispostavi da je zakonska otpremnina viša od iznosa koji ti nude kroz sporazum. Osim toga, bonus koji ti se obećava (npr. “tri plaće”) gotovo uvijek se odnosi na bruto iznos tvoje plaće — i na sve iznad 1.200,00 € godišnje plaćaš doprinose i poreze. To znači da će stvarni neto iznos biti osjetno manji.

Primjer:

• Prosječna plaća u zadnja 3 mjeseca: 1.400,00 €
• Staž kod poslodavca: 5 godina
• Ponuđena “otpremnina” kroz sporazum: 5.000,00 €

1) Ako dobiješ poslovno uvjetovani otkaz

Imaš pravo na minimalno 5.000,00 € + naknadu s burze, jer:

• Minimalna otpremnina = 1/3 prosječne plaće × broj godina staža
• Maksimalna otpremnina = 6 prosječnih plaća (osim ako pravilnici ne daju više)

U ovom slučaju 1/3 × 1.400,00 € × 5 godina = 2.333,00 €, ali poslodavac ti već sada nudi 5.000,00 €, što je u granicama maksimalnog iznosa i u ovom primjeru realno očekivano.

Dakle:

• 5.000,00 € neto
• Pravo na naknadu s burze

2) Ako potpišeš sporazumni raskid

Od ponuđenih 5.000,00 €:

• 1.200,00 € je neoporezivo (godišnji limit za nagrade – pazi da ti već neki bonus nije isplaćen jer umanjuje se navedeni iznos za već isplaćeno)
• 3.800,00 € ulazi u oporezivi dio (i može biti više ako si već primio/la bonus ove godine)

Na tih 3.800,00 € plaćaš:

• 15% – I. mirovinski stup
• 5% – II. mirovinski stup
• 23% – porez (Zagreb) na osnovicu nakon doprinosa

Nakon odbitaka ostaje ti 2.340,80 €.

Dakle:

• umjesto 5.000,00 € dobivaš samo 3.540,80 € (1.200,00 + 2.340,80)
• nemaš pravo na naknadu s burze

Zato nikad ne potpisuj sporazum bez provjere — često je to najskuplja odluka koju radnik nenamjerno donese.

Dodatno važno:

• Poslodavac koji otpusti radnika zbog poslovnih razloga ne smije 6 mjeseci zaposliti drugu osobu na istim poslovima.
• Zato se ponekad nude sporazumi ili mijenja opis radnog mjesta.

Neoporezive isplate prema važećim propisima:

Otpremnine kod poslovno i osobno uvjetovanih otkaza
– do 960 € za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu
– do 1.500 €

Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja
(npr. dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)
– do 1.200 € godišnje

3. Redoviti otkaz: Otkaz skrivljen ponašanjem radnika

Hrvatski zakon ne poznaje PIP kao u američkim korporacijama.
Poslodavac može dati otkaz zbog radne neučinkovitosti samo ako te je prethodno pisano upozorio, s jasno navedenim razlozima.

Bez pisane opomene — nema zakonskog temelja.

Ova vrsta otkaza:

• ne donosi otpremninu
• ne donosi pravo na naknadu s HZZZ-a

4. Redoviti otkaz: Osobno uvjetovani otkaz

Osobno uvjetovani otkaz je vrsta redovnog otkaza koju poslodavac daje kada radnik, bez vlastite krivnje, više ne može uredno ispunjavati svoje radne obveze zbog trajnih promjena u svojim sposobnostima ili osobinama.

To se najčešće događa zbog dugotrajnih zdravstvenih problema (bolest, ozljeda) koji trajno utječu na radnu sposobnost, gubitka potrebnih kvalifikacija ili nemogućnosti prilagodbe novim radnim zahtjevima.

Ako dođe do ovakvog otkaza, radnik ima pravo na otpremninu, pod uvjetom da je kod poslodavca radio neprekidno najmanje dvije godine.

5. Redoviti otkaz: Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu

• probni rad max. 6 mjeseci
• može se produžiti zbog bolovanja ili rodiljnih prava
• otkazni rok min. 7 dana
• otkaz mora biti u pisanom obliku, uz obrazloženje

6. Izvanredni otkaz

Daje se u slučaju teških povreda obveza: nasilje, zlostavljanje, neopravdani izostanak, alkohol/droge na poslu i sl.

7. Ugovor na određeno

Neobnavljanje ugovora na određeno ne smatra se otkazom, već jednostavno predstavlja istek ugovorne obveze. Radni odnos završava danom isteka ugovora, bez potrebe za otkaznim postupkom.

Ako sumnjaš da slijede otkazi — što odmah napraviti?

1. Pronađi: Pravilnik o radu, kolektivni ugovor, sistematizaciju radnih mjesta.
2. Ako dokumenti nisu javno dostupni — HR ih ti mora dati.
3. Pročitaj svoj ugovor o radu: opis posla je ključan ako se radi o “tehnološkom višku”. U slučaju da nisu taksativno nabrojana tvoja zaduženja, poslodavcu će teže dokazati da si tehnološki višak u slučaju da ti žele ponuditi tu vrstu otkaza.
4. Na sastanku s HR-om pitaj: “Koji je razlog otkaza?”
   – nakon što ga izgovore, ne mogu ga retroaktivno mijenjati.
5. Ništa ne potpisuj isti čas.
6. Ako nude sporazum umjesto logičnog poslovno uvjetovanog otkaza — vrlo vjerojatno imaju manjkavu dokumentaciju.

Dodatne informacije

• Bolovanje: otkaz je moguć, osim u slučaju ozljede na radu/profesionalne bolesti.
• Trudnoća: potpunu zaštitu imaš od trenutka kad pisano obavijestiš poslodavca.
• Odluka o otkazu vrijedi tek kad je dobiješ pisanom dostavom.
• Otkazni rok ne teče za vrijeme bolovanja, osim ako te poslodavac oslobodi rada.
• Sudski postupci u radnim sporovima obično nisu iscrpljujući — odvjetnik vodi proces, troškovi su unaprijed poznati

Za potrebe pisanja ovog bloga, neke su stvari pojednostavljenje. Detaljne informacije možeš pronaći u Zakonu o radu, Pravilniku o radu svoje firme, svojem Ugovoru o radu te Kolektivnom ugovoru (ukoliko ga tvoja firma ima).